U organizaciji Programa za informisanje (PMI) održane su 21. studenog i 19. prosinca 2020. dvije radionice za hrvatske učitelje i nastavnike – edukatore povijesti o korištenju arhive Haškog tribunala i Mehanizma u svrhu kreacije nastavnih materijala organiziranoj od strane Međunarodnog rezidualnog mehanizama za krivične sudove (Mehanizam), u suradnji s Europskom udrugom nastavnika povijesti (EUROCLIO) i Hrvatskom udrugom nastavnika povijesti (HUNP).
Projekt je nastao iz potrebe stvaranja uvjeta za obrazovanje mladih u bivšoj Jugoslaviji na temu činjenica koje su se dogodile tijekom sukoba devedesetih godina dvadesetog stoljeća. Kroz projekt: Informativni program Mehanizma želi se omogućiti stvaranje skupine edukatora obučenih za kreiranje nastavnih materijala na osnovu arhivske građe Mehanizma i Tribunala za bivšu Jugoslaviju.
Program Mehanizma za informisanje (PMI) zajednica pogođenih sukobom inicijativa je Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove, u partnerstvu s Europskom unijom i vladom Švicarske, čiji je cilj da se zajednice u državama bivše Jugoslavije bolje upoznaju i bolje razumiju činjenice o zločinima počinjenim na tom području za vrijeme sukoba devedesetih godina prošlog stoljeća.
Cilj je edukacije produbljivanje stručnosti i znanja učitelja i nastavnika i profesora povijesti iz bivše Jugoslavije, kako bi svojim učenicima na kvalitetan i utemeljen način mogli držati predavanja o ratovima iz devedesetih godina i zločinima počinjenim u tom razdoblju.
Po završetku obuke, učitelji i nastavnici nastavnici steći će veću stručnost za pripremu zanimljivih, činjenično utemeljenih predavanja o nedavnoj prošlosti regije, uz pomoć dokumenata i sudski utvrđenih činjenica preuzetih iz predmeta MKSJ-a i Mehanizma. Radionice i nastavni materijal pripremljeni su u saradnji s Europskim udruženjem nastavnika povijesti (EUROCLIO) i udrugama učitelja i nastavnika povijesti ( Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija).
Radionice su se odvijale online, putem Zoom platforme u dva dijela. U radionicama od 21. studenog 2020. održane su edukacije učitelja i nastavnika o načinima pretraživanja i korištenja arhive Mehanizma i Tribunala za bivšu Jugoslaviju. Edukaciju je držala Anisa Sućeska Vekić, koordinatorica PMI programa za rad sa mladima. Drugi je dio radionice 21. studenog bio posvećen radu s učiteljima i nastavnicima o načinima izrade materijala koji bi se mogli koristiti u učionicama uz odgovarajuće teme, a na osnovi pretraživanja arhive. Rad je s učiteljima i nastavnicima bio potpomognut i facilitiran od strane stručnjaka EUROCLIO trenera i iz zemalja regije i predstavnika nacionalnih udruga nastavnika povijesti (Bosna i Hercegovina – Arna Daguda Torlaković i Admir Ibričić, Crna Gora – Igor Radulović i Miloš Vukanović, Hrvatska – Igor Jovanović, Kosovo – Donika Xhemajli, Sjeverna Makedonija – Mire Mladenovski i Srbija – Nataša Kostić i Emina Živković). Koordinator je popodnevnog rada bio Rodoljub Jovanović, međunarodni stručnjak za razvoj edukativnih materijala i metodologije sa Sveučilišta u u Bilbaou u Španjolskoj.
Druga je (follow – up) radionica održana 19. prosinca 2020. te su hrvatski učitelji i nastavnici pripremili primjere nastavnih jedinica s popratnim materijalima, a u skladu sa pristupom „Nastava za Razumijevanje“. Održane su 10-minutne prezentacije nakon kojih je slijedio rad u grupama i diskusija o prezentacijama, praćena konstruktivnim sugestijama i regionalnim pristupom. Grupne su diskusije odvijale u zasebnim virtualnim sobama (Breakout rooms). Evaluacija prezentacija održana je u digitalnom alatu mentimeter pod naslovom 5+ i Savjet kolega. Primjere su nastavnih jedinica učitelji i nastavnici jedinica izrađivali samostalno ili u paru. Teme koje su obrađene bile su: Dubravko Aladić – Djeca u ratu, Ivana Ćurić – Kulturocid, Josip Naglić – Humanitarna pomoć i humanitarne organizacije u optužnicama, Marko Rajić – Život nakon odslužene kazne, Hano Uzeirbegović – Tko sam ja, Sara Žerić –Svakodnevni život djece u ratom zahvaćenom prostoru, Valentina Anić Miletović i Dijana Muškardin – Život u ratu, Ana Azenić i Marija Bučanović – Kulturocid, Hrvoje Knežević i Anita Vodopivec – Kulturocid – Uništavanje kulturnih i vjerskih objekata, Josip Paulić i Vedran Ristić – Kulturocid – uništavanje vjerskih i kulturnih objekata, Nikica Torbica i Ozana Vignjević – Život nakon rata.
Igor Jovanović
