Hrvatska udruga nastavnika povijesti (HUNP) imala je priliku sudjelovati na višednevnoj regionalnoj ljetnoj školi u Podgorici naslova The Balkans – the Crossroads of Civilizations (15. – 18. kolovoza), s kolegama povjesničarima iz Slovenije, BiH, Srbije, Kosova, Sjeverne Makedonije i Albanije.
Program je otvoren panel diskusijom o položajima manjina u državi i u udžbeniku povijesti. Hrvatsku udrugu nastavnika povijesti su predstavljali pulski nastavnik Igor Jovanović, poznat najviše – zajedno s Igorom Šaponjom – po dugogodišnjem terenskom radu snimanja videosvjedočenja žrtava fašizma u Istri, i autor ovog izvještaja, a udruge nastavnika povijesti svojih zemalja Lulzim Abdiaj (ALBNA), Mire Mladenovski (ANIM), Igor Radulović (HIP MONT), Donika Xhemajli (SHMHK), Matej Matković (Slovenian HTA) i Aleksandar Todosijević (UDI EUROCLIO).
Teme koje su se iz dana u dan provlačile bile su ljudska i prava manjina, sloboda govora, udžbenici, zakon i ustav, reforma školstva, pouke iz prošlosti te suradnja. Posebno se to vidjelo na primjeru Mire Mladenovskog, koji je brainstormingom pokazao kako se u ograničeno vrijeme s kolegama iz više zemalja i jezika može napraviti konkretan projekt koristeći povijesne izvore. Svi su se pritom brzo složili da je najgori položaj romske manjine, pa se išlo u tom smjeru. Mali doprinos HUNP-a temi bio je predstavljanje nastavnicima regije vrijednog priručnika dostupnog besplatno online Romi u Drugom svjetskom ratu u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, 1941. – 1945. (Danijel Vojak, Goran Lapat, Ivo Pejaković i Neven Kovačev, izd. Zaklada „Erinnerung, Verantwortung und Zukunft“, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, 2018).
Teško je izdvojiti izlaganja ili radionice među tako iskusnim predavačima, no dojma smo da su se u Podgorici najviše istaknuli Marjeta Shifrer, čiji detalji u uputama otkrivaju godine kvalitetnog rada, dok Marko Radojević i Lazar Aranitović studioznom pripremom i tečnim predavanjem daju nadu u budući jak krug crnogorskih nastavnika povijesti. Nitko, međutim, nije bio pripremljeniji od Lulzima Abdiaje, usto i pravnika po struci, koji je upućeno i temeljito prikazao nacionalne manjine u nastavi povijesti – što je bilo impresivno i bez fotografije hrpe udžbenika na jednom slide-u svoje privatne kolekcije. Uz redovito kvalitetna predavanja nastavnika iz Srbije u organizaciji EUROCLIO-a, ove godine se predstavila Aleksandra Popović s kvizom “Vojvođanski mozaik”, pokazavši kako igra može doprinijeti toleranciji, postati dugogodišnji projekt i dobiti čak medijski prostor.
Ljetna škola je bila toliko radna da se iz hotela nismo maknuli, osim pretposljednjeg dana kada je predvečer organiziran izlet na Skadarsko jezero, koje je opravdalo titulu nacionalnog parka. No, vrijednost ovakvih ljetnih škola, osim vježbanja strpljenja prelaska granica u vrhuncu turističke sezone i upoznavanja Hercegovine kroz lokalne ceste, je čisto druženje s kolegama iz regije na nekoliko jezika (iako najviše na službenom engleskom tijekom dana) koje onda postaju mjesta dijaloga, ponekad i suradnje. Nemoguće? Vegetarijanac objašnjava Kanađaninu porijeklom iz Vijetnama gdje u Sarajevu može naći tripice, a sedam nacionalnosti nazdravlja albanskom lozom, makedonskim merlotom i vrbničkom žlahtinom.
Zahvaljujemo, Igor i ja u ime HUNP-a, na gostoprimstvu i organizaciji, posebno krovnim agencijama (Western Balkans Fund, EUROCLIO), tj. njihovim vrijednim rukama na terenu Bojani Dujković Blagojević, Judith Geerling (i Kanađanima koji su dokumentirali događaj), duhovitom Miru Mladenovskom i domaćinima, posebno neumornom Igoru Raduloviću. Za kraj, o stereotipima i pamćenju: kako je moj suvozač Igor rekao, nek samo još jednom čujem da su Crnogorci lijeni – u nedjelju ujutro policija svako malo uz cestu.
Naglić, kolovoz 2019.
