Dana 20. prosinca 2020. održana je putem platforme Zoom godišnja skupština HUNP-a. Unatoč brojnim poteškoćama izazvanim pandemijom COVID – 19, članovi Udruge bili su vrlo aktivni te je desetak članova aktivno sudjelovalo u realizaciji raznih projekata, ali i na raznim seminarima, webinarima i konferencijama održanim tijekom 2020. godine. Također je i tridesetak hrvatskih učitelja i nastavnika povijesti sudjelovalo u edukacijama organiziranim od strane HUNP-a.
Na početku su godišnje skupštine sudionici odali počast nedavno preminulim povjesničarima i članovima HUNP-a: sveučilišnom profesoru i metodičaru profesoru Ivi Rendiću Miočeviću, prvom metodičaru nastave povijesti na području tadašnje Jugoslavije, dugogodišnjoj aktivnoj članici Karmen Perković te mladoj profesorici povijesti i talijanskog jezika Dini Pervan Rabelo.
Godišnju je skupštinu HUNP-a otvorila predsjednica Udruge Dea Marić koja je podnijela izvješće o radu u protekloj godini. Osvrnula se na brojne projekte i aktivnosti koje su se provodile tijekom 2020. godine te istaknula sudjelovanje članova HUNP-a, ali i ostalih učitelja i nastavnika povijesti na godišnjoj skupštini EUROCLIO-a (Europske udruge edukatora povijesti), konferenciji PAX Inclusive Memory Initiatives, i konferenciji Novi pristupi nasljeđu holokausta i obrazovanju o holokaustu organiziranoj od strane Documente – Centra za suočavanje s prošlošću uz potporu Veleposlanstva SAD-a i programa Europa za građane te Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu.
Nakon uvodnog izvješća slijedilo je predstavljanje projekata i projektnih aktivnosti u kojima su sudjelovali članovi HUNP-a. Projekte Learning history that is not yet History II (LHH II), (Učenje povijesti koja još nije povijest), Football Makes History (Nogomet stvara povijest), Stoljeće europskog antifašizma. Istra između lokalnog i globalnog te suradnju s Programom mehanizma za informisanje zajednica pogođenih sukobom (PMI), predstavio je Igor Jovanović.
Learning history that is not yet History II pokrenut je 2016. godine pod nazivom Learning History that is ‘not yet History (LHH) i realiziran u suradnji sa partnerskim organizacijama iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Srbije. Kako poučavati povijest nedavnih ratova za koju se često smatra da još nije povijest, ali se pamti na toliko različitih načina i vrlo je detaljno istražena u kontekstu tranzicijske pravde? To je glavno pitanje na koje projekt želi odgovoriti ulaganjem u jedinstveno partnerstvo između učitelja i njihovih udruga iz bivše Jugoslavije. U prvoj je fazi projekta napravljen je Repozitorij materijala koji se mogu koristiti u proučavanju i poučavanju nedavnih ratova na prostoru bivše Jugoslavije. Repozitorij sadrži materijale koji se mogu koristiti u osnovnim i srednjim školama. Među materijalima korisnici mogu naći: povijesne izvore, baze povijesnih izvora, literaturu, web stranice, projekte i inicijative relevantnih organizacija, informacije o muzejskim postavima, dokumentarne i igrane filmove te nastavne materijale koji se odnose na ovu temu. LHH II je nastavak projekta i promiče pluralistički pristup poučavanju nedavnih ratova i cilj je razviti četiri nastavne jedinice koje pokazuju kako učitelj može podučavati nedavne ratove koristeći multiperspektivni pristup.
Football Makes History (Nogomet stvara povijest) je projekt pokrenut 2018. od strane EUROCLIO-a i partnera (Kuća Anne Frank, FC Eintracht Frankfurt i dr.) s ciljem smanjenja broja ljudi kojima prijeti socijalna isključenost u cijeloj Europi. U projektu sudjeluje tridesetak edukatora povijesti iz cijele Europe. Sport – i posebno nogomet – privlači milijune Europljana, bez obzira na njihovu seksualnu orijentaciju, boju kože, spol, dob, nacionalnost ili religiju, često postajući odlučujući čimbenik identiteta i zajednica. Bogata lokalna kulturna baština nogometa i njegova zajednička povijest koja pokriva burnu povijest dvadesetog stoljeća nudi izravan pristup rješavanju prošlosti i sadašnjosti. U projektu će se razviti dvadesetak nastavnih jedinica koji će povezati povijest i povijest nogometa.
Projekt Stoljeće europskog antifašizma. Istra između lokalnog i globalnog nastavak je i, po svom opsegu i sadržaju, proširenje projekta Istarske sudbine: Istrani u sabirnim i zarobljeničkim logorima za Drugoga svjetskog rata i poraća koji su 2005.. godine pokrenuli Igor Jovanović, prof. i Igor Šaponja, prof., s ciljem prikupljanja svjedočanstava preživjelih istarskih logorašica i logoraša i bilježenja njihovih iskustava. Hrvatska udruga nastavnika povijesti partner je u projektu od 2016. godine. Fašizam i njemu suprotstavljeni antifašizam, koji se u Istri javlja 1919., među prvima u svijetu (2019. obilježava se stota godišnjica), predstavljaju ključne antipode koji su Istru oblikovali u svakom pogledu – demografskom, političkom, gospodarskom, kulturnom. Iako je do danas objavljen veći broj, prije svega povijesnih, studija o tim problemima, mnoga su pitanja ostala gotovo posve otvorena ili, pak, nedovoljno istražena.
U suradnji s Programom Mehanizma za informisanje zajednica pogođenih sukobom (PMI), održane su 21. studenog i 19. prosinca 2020. dvije radionice o načinima korištenja sudskih arhiva MKSJ-a i Mehanizma za dvadeset učitelja i nastavnika povijesti iz Hrvatske i susjednih zemalja. PMI je inicijativa Službe Mehanizma za odnose s javnošću, u partnerstvu s Europskom unijom, čiji je cilj da se stanovnici i zajednice u državama bivše Jugoslavije bolje upoznaju i bolje razumiju činjenice o zločinima počinjenim na tom području za vrijeme sukoba devedesetih godina dvadesetog stoljeća. Cilj radionice bio je da se učitelje i nastavnike povijesti obuči kako da što efikasnije koriste sudski utvrđene činjenice u izradi obrazovnog materijala o sukobima na području bivše Jugoslavije 1990-ih.
Nakon Igora Jovanovića, projekte Sharing European Histories (Dijeljenje europske povijesti) i suradnju s Institutom za društvene znanosti Ivo Pilar, predstavio je Vedran Ristić. Projekt Sharing European Histories (Dijeljenje europske povijesti) provodi se u suradnji s belgijskom Zakladom Evens i EUROCLIO-om od kolovoza 2019. do rujna 2021. Učenici i nastavnici iz šest škola u RH istražuju svoju lokalnu povijest i povezuju sa širim europskim i globalnim procesima s prijelaza iz 19. u 20. st. U suradnji s Institutom za društvene znanosti Ivo Pilar i Zaklada Znanje na djelu proveden je okrugli stol na temu kako poučavati o tranziciji. To je bio dio projekta Transition Dialogue tijekom kojega edukatori u sedam zemalja srednje i istočne Europe izrađuju nastavne materijale za poučavanje o povijesnim procesima u posljednjih nekoliko desetljeća. Nizozemska novinarska kuća VPRO i EUROCLIO proveli su projekt In Europe Schools. Učenici III. gimnazije Osijek u sklopu projekta snimili su dokumentarni film o sudbini vlastite škole tijekom rata 1991.
Film “U nepoznato” učenika III. gimnazije Osijek
Helena Strugar predstavila je Projekt Uloga svjedoka i materijalnih ostataka u nastavi povijesti. Radi se o kontinuiranom projektu Max Mannheimer centra iz Dachau-a, OFAJ -a, Memory Lab-a, Historijskog muzeja BiH, Spomen područja Jasenovac i Hrvatske udruge nastavnika povijesti. Nakon prvog ciklusa seminara u Njemačkoj, Francuskoj, Hrvatskoj i BiH ponovo je pokrenut novi projekt financiran od strane OFAJ-a. Tema ovog ciklusa seminara je uloga svjedoka i materijalnih objekata/ostataka u nastavi (edukaciji) povijesti u Europi. Glavno pitanje je kako educirati mlade ljude o povijesnim događajima. Kako zapravo konkretizirati povijesne događaje, kako ih približiti mladim ljudima i omogućiti im da ih razumiju, posebno njihovo značenje danas. Iskustvo je pokazalo da su u tome najvažnija svjedočanstva i materijalni ostaci kao npr. fotografije i novine itd. Ostaju pitanja: Koje su prednosti, ali i problemi u korištenju svjedočanstva u edukaciji povijesti? Što ćemo raditi kada neće više biti živih svjedoka? Koje su nove mogućnosti? Kako objekti (fotografije, novine) mogu postati aktivni i interaktivni alati u edukaciji? Serija seminara započinje u jesen 2021. edukacijom u Njemačkoj, nastavlja se u Francuskoj, a zatim u Hrvatskoj i BIH.
Posljednji u nizu predstavljanja projekata bio je Domagoj Švigir koji je predstavio projekt Learning to disagree (Učiti se nesložiti). Cilj je projekta osnažiti nastavnike širom Europe da omoguće učenicima stjecanje socijalnih i građanskih kompetencija kroz rasprave, dijalog i raspravu o spornim pitanjima kao dio njihovog formalnog obrazovanja. U našem današnjem svijetu na mlade ljude sve više utječu društveni mediji i informacije pronađene na internetu. To izlaže mlade različitim ekstremističkim ideologijama i alternativnim činjenicama. Učitelji se često suočavaju s radikalnim stavovima i očekuje se da će se nositi s njima. Cilj ovog projekta je pomoći nastavnicima u tome kako konstruktivno raspravljati i raspravljati o tim pitanjima istražujući različite aspekte problema. Kompetencije koje su učenici naučili kroz smislen dijalog i raspravu u školi omogućit će tim studentima da se konstruktivno nose s napetostima i nesuglasicama u svom svakodnevnom životu.
