U subotu, 30. siječnja održan je međunarodni webinar Razoružavanje povijesti – Kako spriječiti da nastava povijesti postane nastavak ratovanja drugim sredstvima u organizaciji Sense – centra za tranzicijsku pravdu i Hrvatske udruge nastavnika povijesti. U njemu je sudjelovalo tridesetak nastavnica i nastavnika iz Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Slovenije i Sjeverne Makedonije.
Nakon uvodnih riječi Mirka Klarina, ravnatelja Centra Mina Vidaković je sudionicima pokazala web stranicu Centra koja sadrži bogat arhiv dokumenata, vizualnih materijala, dokumentarnih filmova i izvještaja s haških suđenja. Kao uvodu temu pogledan je film o uništavanju kulturnoga naslijeđa – kulturocidu – u Bosni i Hercegovini. Vjeran Pavlaković s Filozofskog fakulteta u Rijeci održao je predavanje o različitim oblicima obilježavanja prošlih događaja te o problemu prekrajanja povijesti i kreiranja kolektivnog sjećanja uništavanjem ili mijenjanjem spomenika u skladu s dominantnim ideološkim narativima. Tada su pogledana još tri filma iz Sense-ine produkcije, o uništavanju Dubrovnika, paljenju sarajevske Vijećnice i rušenju Starog mosta u Mostaru.
Sudionici su tada podijeljeni u četiri manje tematske skupine s ciljem raspravljanja o tome kako su ove teme prikazane u kurikulumima i udžbenicima povijesti u državama gdje predaju te o tome kako iskoristiti prikazane materijale u nastavi.
Mogućnost za obradu tema kulturocida i urbicida postoji u svim državama no postoji razlika u njhovoj zastupljenosti u službenim dokumentima i obrazovnim materijalima. U Srbiji i Hrvatskoj situacija je nešto povoljnija zbog novih kurikuluma koji uskoro stupaju na snagu i otvaraju mogućnost dublje obrade teme sukoba devedesetih godina dok su Sloveniji i Sjevernoj Makedoniji te teme gotovo nezastupljene. U BIH, gdje je obrazovni sustav podijeljen na nekoliko kantonalnih ministarstava, ove teme su, izuzev kantona Sarajevo, također ispodprosječno zastupljene. Uz navedene strukturalne poteškoće, svi su nastavnici suočeni s dodatnim problemom smještanja navedenih tema na sam kraj nastavne godine kada ih je zbog niza razloga vrlo teško kvalitetno obraditi.
Sve skupine zaključile su da se materijali Centra mogu i trebaju upotrijebiti na nastavi povijesti. Učenički interes za teme najnovije povijesti je izuzetno velik, a količina pseudoinformacija i ispolitiziranih stavova u javnom prostoru zahtjeva odgovoran, znanstveno i stručno utemeljen pristup ovim temama u školama kako bi učenici mogli steći znanje o događajima, te razvijati kritičko mišljenje i građanske kompetencije. Za razumijevanje tema kulturocida i urbicida valjalo bi raditi na razvijanju učeničkog razumijevanja značenja kulturne baštine za identitete pojedinih naroda i za naslijeđe čovječanstva. Upravo zbog tog značenja kulturna dobra postaju mete u ratnim razaranjima. Tom procesu svjedočimo i danas u drugim dijelovima svijeta. Osjetljivost teme nalaže vođenje računa o zastupljenosti perspektiva svih uključenih strana kako bi se poučavanje moglo voditi kao otvoreni dijalog bez pripisivanja kolektivne krivnje bilo kojoj nacionalnosti.
Tijekom 2021. godine planirano je održavanje još tri slična seminara kojima se nadamo učvrstiti suradnju i stvoriti preduvjete za kvalitetno poučavanje povijesti posljednjih nekoliko desetljeća.
Vedran Ristić
