U Zagrebu je 3. i 4. ožujka u hotelu Laguna održana godišnja skupština i seminar Hrvatske udruge nastavnika povijesti. Skupština je obilovala zanimljivim radionicama i tematskim predavanjima koje su pripremili učitelji i nastavnici povijesti, članovi udruge. U vrlo bogatom programu, na seminaru je bilo govora o poučavanju o ljudskim pravima kroz nastavu povijesti, o konceptu aktualnog prijedloga kurikuluma povijesti i nastavnim jedinicama izrađenima po istom prijedlogu te su i predstavljeni projekti u kojima udruga sudjeluje.
Uvodnu riječ i izvještaj o aktivnostima udruge od posljednje skupštine u ožujku 2017., iznijela je Dea Marić, s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu ujedno i predsjednica udruge. Navela je projekte i aktivnosti u kojima je sudjelovala udruga u proteklu godinu dana. Jedna od najvažnijih aktivnosti uz sudjelovanje na brojnim projektima bila je i Prijedlog izmjena statuta Hrvatske udruge nastavnika povijesti.
Nakon uvodnih riječi slijedile su tematske radionice o poučavanju o holokaustu. Prvu je radionicu Lea Deutsch i poučavanje o holokaustu održao Žarko Berić iz OŠ Vladimira Nazora Rovinj. Prije same radionice postavio je pitanja: Zašto poučavati o teškim temama? Koje poruke želimo poslati učenicima? Kako poučavati? U radionici je bilo govora o Lei Deutsch, dječjoj glumici židovskog podrijetla koja je umrla za vrijeme holokausta. Bila je najmlađa glumica koja je stala na daske zagrebačkog Hrvatskog narodnog kazališta. Često su je nazivali čudom od djeteta i hrvatskom Shirley Temple koja je u isto vrijeme bila hollywoodska glumačka zvijezda, analizirao se film napravljen o njoj, izrađivani su likovni radovi.
Drugu je radionicu, Progon Jehovinih svjedoka u vrijeme Drugoga svjetskog rata, predstavio Milivoj Dretar iz OŠ Petar Zrinski Jalžabet. U radionici je bilo govora o često zaboravljanom progonu Jehovinih svjedoka tijekom Drugoga svjetskog rata. Jehovini svjedoci protive se štovanju vjerskih i nacionalnih simbola, uzimanju oružja u ruke, ne sudjeluju u politici, klone se ovozemaljskih užitaka, nakon dolaska nacista na vlas 1933. Odbijaju pozdrav Heil Hiter i sudjelovanje u vojnim aktivnostima pa bivaju optuženi za boljševičku urotu. Ubrzo su zabranjeni i slani u logore u kojima su nosili ljubičasti trokut. Nisu ubijani u logorima (arijevci su) ali dobivali su najgore poslove, nisu bježali iz logora, bili su pokorni stražarima. U Hrvatskoj ih je bilo malo tijekom Drugoga svjetskog rata. U radionici su prikazana i usmena svjedočanstva pomoću kojih učenici mogu analizirati život Jehovinih svjedoka tijekom Drugoga svjetskog rata.
Blok radionica i predavanja o holokaustu završen je predstavljanjem Smjernica za poučavanje osjetljivih i kontroverznih tema na primjeru holokausta koje je predstavila Loranda Miletić, iz Agencije za odgoj i obrazovanje, područna jedinica. U početnom je predavanju predstavljena IHRA – International Holocaust Remembrance Alliance . IHRA je Međunarodni savez za sjećanje na holokaust sastoji se od predstavnika vlada i nevladinih udruga s ciljem poticanja aktivnosti u obrazovanju o holokaustu, sjećanju i istraživanju u zemljama članicama i drugim zainteresiranim zemljama te u davanju političke potpore ovim aktivnostima u nacionalnim i međunarodnim kontekstima. Međunarodni savez započeo je s radom 1998. godine, premijera, a danas ima 31 zemlju punopravnu članicu među kojima je i Hrvatska. Države članice Međunarodnog saveza moraju biti dosljedne stockholmskoj Deklaraciji Međunarodnog foruma o holokaustu te moraju prihvatiti načela koja je Međunarodni savez usvojio u svezi s članstvom. Države članice također moraju biti privržene provedbi nacionalnih programa koji podupiru obrazovanje, čuvanje uspomene i istraživanje holokausta i drugih genocida. Smjernice bi trebale poboljšati znanje o holokaustu, sačuvati sjećanja na one koji su prošli patnje, potaknuti nastavnike, učenike i studente da razmišljaju o moralnim i duhovnim pitanjima koja proizlaze iz holokausta i koja se mogu primijeniti u današnjem svijetu. Nakon predstavljanja IHRE , slijedila je radionica u kojoj se govorilo o osjetljivim temama prilikom poučavanja o holokaustu. Priča o djevojčici Hanah osobna je priča o Hani i njezinoj obitelji i široj zajednici u svakodnevnom životu prije holokausta i za vrijeme holokausta. Priča o Hani je stavljena i u širi povijesni kontekst.
Drugi je dio prvog dana Skupštine bio posvećen novom Prijedlogu kurikuluma povijesti. Snježana Koren s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu predstavila je Prijedlog kurikuluma povijesti, Inačica 2.1. Kurikulumom nastavnog predmeta Povijest definirana je svrha i odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja predmeta. Kurikulum se temelji na konceptualnom razumijevanju i strukturiran je oko pet koncepata (vrijeme i prostor, uzroci i posljedice, kontinuiteti i promjene, izvori i istraživanje prošlosti, interpretacije i perspektive) iz kojih proizlaze ishodi učenja. Ishodi za sve godine učenja razrađeni su po razinama usvojenosti koje su pokazatelj o napredovanju učenika tijekom učenja predmet. Kurikulum je manje opterećen upamćivanjem faktografije i osmišljen je tako da se postigne ravnoteža između stjecanja temeljnih znanja o prošlosti i razvoja vještina povezanih s istraživanjem prošlosti, kao i pregleda ključnih sadržaja i dubinske obrade odabranih tema. U konceptima i ishodima je fokus na razvoju konceptualnog i proceduralnog znanja čime se stvara okruženje za aktivno učenje. Učenik je u središtu procesa učenja.
Kako bi novi kurikulum funkcionirao u praksi pokazala je Martina Glučina iz Srednje i poljoprivredne i tehničke škole Opuzen, inače članica Radne skupine za izradu kurikuluma. U radionici Mirovni ugovori i stvaranje versajskog poretka dala je primjer nastavnih aktivnosti po prijedlogu kurikuluma povijesti. Također je i predstavila radionicu za peti razred osnovne škole Čovjek i njegov grob – grobnica službenika Nebamuna čijia je autorica Valerija Turk – Presečki iz Gimnazije Daruvar, također članica Radne skupine za izradu kurikuluma.
Prvi je radni dan završio predstavljanjem zanimljivog projekta i mrežne stranice Zamišljena nogometna povijest – Imaginary football history čiji je autor Hrvoje Petrović iz Osijeka. Stranica predstavlja spoj suvremenog nogometa i povijesti, a bavi se prikazom nogometnih reprezentacija u prošlosti u smislu kako bi one izgledale da su uistinu postojale. Glavni i jedini kriterij pri selekciji nogometaša jest njegovo mjesto rođenja, odnosno on igra za reprezentaciji određene zemlje u kojoj se nalazilo njegovo mjesto rođenja u uzetom povijesnom trenutku. Cilj projekta je učiti povijest, ali i geografiju uz pomoć nogometa.
Drugi je dan Skupštine također započeo radionicama Povijest i demokratska kultura te Građani traže državu“ u kojima je Vedran Ristić iz III. gimnazije iz Osijeka govorio o poučavanju o ljudskim pravima i razvijanju kompetencija za demokratsko građanstvo kroz nastavu povijesti. One su bile primjena naučenog na The South East Europe Summer Academy 2017. – Training of trainers for democracy and human rights at school koju je organizirao The European Wergeland Centre u suradnji s Vijećem Europe i crnogorskim Ministarstvom prosvete u Cetinju (Crna Gora) u rujnu 2017.
Nakon Vedrana Ristića, o Kulturi kritičkog razmišljanja govorio je Nikica Torbica iz Osijeka. Predstavio je projekt Udruge KultAkt Kultura kritičkog razmišljanja, na kojem surađuje i Hrvatska udruga nastavnika povijesti. Prisutni su se upoznali sa šest radionica provedenih u sklopu prve faze projekta, a potom i sa sljedećom fazom u kojoj učenici na osnovi stečenog znanja i vještina smišljaju i provode vlastiti projekt.
Nakon radionica predstavljeni su projekti u kojima udruga već sudjeluje, ali i najavljeni novi projekti i nove mogućnosti za usavršavanje. Igor Jovanović iz OŠ Veli Vrh Pula, predstavio je projekt Teaching EU. Radi se o jednogodišnjem projektu započetom 2017. u kojem između dvanaest europskih država sudjeluje i Hrvatska. Glavni je cilj projekta dati podršku i motivirati učitelje i nastavnike diljem Europe u poučavanju povijesti Europske unije. Radionice nastale na projektu će biti predstavljene učiteljima i nastavnicima na seminaru u Puli, koji će se održati u svibnju 2018.
Stoljeće europskog antifašizma. Istra između lokalnog i globalnog je projekt u koji se uključila Hrvatska udruga nastavnika povijesti početkom 2017. godine. O projektu su govorili Renato Matić s Hrvatskih studija iz Zagreba, Igor Jovanović iz OŠ Veli Vrh Pula i Igor Šaponja iz Ekonomske škole Pula. Fašizam i njemu suprotstavljeni antifašizam, koji se u Istri javlja 1919., među prvima u svijetu (2019., obilježava se stogodišnjica), predstavljaju ključne antipode koji su Istru oblikovali u svakom pogledu – demografskom, političkom, gospodarskom, kulturnom. Cilj je projekta interdisciplinarnim pristupom promatrati antifašizam u njegovoj slojevitosti i interakciji s nizom čimbenika i struktura.
Festival povijesti – Kliofest predstavio je Damir Agičić s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Radi se o godišnjoj je manifestaciji posvećenoj popularizaciji povijesne znanosti i srodnih struka. Prvi Kliofest održan je u Zagrebu 2014. godine. Nazvan je prema antičkoj grčkoj muzi Klio, zaštitnici povijesti. Glavni organizatori festivala su Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti, Društvo za hrvatsku povjesnicu, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Hrvatski državni arhiv. Cilj festivala su popularizacija nakladničke djelatnosti na polju historiografije i srodnih znanosti i poticanje rasprave među povjesničarima o važnim pitanjima struke te općenito o mjestu i položaju povijesti i povjesničara u suvremenom hrvatskom društvu. Hrvatska udruga nastavnika povijesti od samih je početaka Kliofesta jedan od sudionika, a ponegdje i organizator aktivnosti.
Hano Uzeirbegović iz Hotelijersko-turističke srednje škole iz Zagreba, predstavio je udrugu Virtualci, odnosno novi pristup obrazovanju pod nazivom Virtualna povijest. To je fakultativni predmet u kojem za svladavanje sadržaja iz povijesti koristimo suvremene tehnologije. Projekt je specifičan jer se za učenje koristi tehnologija koja primarno nije namijenjena obrazovanju, ali je vrlo interesantna učenicima. Cilj ovakvog pristupa nastavi je približiti nastavni sadržaj učenicima na njima zanimljiv način, potaknuti ih da sami istražuju i modernizirati nastavni proces.
O novom FGYO (French – German Youth Office) projektu u kojem će udruga sudjelovati govorila je Dea Marić predsjednica udruge. Projekt nudi međunarodnu i interkulturalnu suradnju. U prijašnjim je projektima u organizaciji FGYO sudjelovao član udruge Vedran Ristić, a na inicijalnom će sastanku novog projekta koji će biti održan u Dachau krajem ožujka sudjelovati Helena Strugar.
Nakon predstavljanja projekata, Denis Detling iz Muzeja Slavonije iz Osijeka, iznio je aktivnosti Prijedlog izmjena statuta Hrvatske udruge nastavnika povijesti koji je u potpunosti prihvaćen.
Skupština i seminar Hrvatske udruge nastavnika povijesti bogata zanimljivim radionicama i predavanjima zaključena je riječima organizatora ( Dea Marić, Igor Jovanović, Vedran Ristić i Denis Detling) sa željom veće afirmacije i participacije udruge u nastavi povijesti u Hrvatskoj.
