Deseti državni stručni skup za učitelje i nastavnike povijesti na temu Domovinski rat – Prekretnice Domovinskog rata

 

U Opatiji je u hotelu Adriatic od 19. do 21. travnja 2017., održan deseti državni stručni skup za učitelje i nastavnike povijesti na temu Domovinski rat – Prekretnice Domovinskog rata. Trodnevni je skup obilovao plenarnim predavanjima, prezentacijama i primjerima dobre prakse – školskim i međuškolskim projektima.

Skup je otvoren pozdravnim riječima organizatora te su se nazočnima obratili Franjo Čičak, viši savjetnik u Agenciji za odgoj i obrazovanje, Jadranka Žarković-Pečenković, ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje, dr. sc. Pavo Barišić, ministar znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, Tomo Medved, ministar hrvatskih branitelja, admiral Davor Domazet Lošo, predstavnik Generalskog zbora, Tomislav Ivić, pomoćnik ministra obrane Republike Hrvatske i dr. sc. Ante Nazor, izaslanik predsjednice Republike Hrvatske. Istaknuli su važnost organiziranja i održavanja seminara i stručnih skupova tematike povezane s Domovinskim ratom. Svečano je otvaranje seminara završeno s nekoliko pjesama klape Sveti Juraj – HRM.

Plenarna su predavanja započela s temom Uzroci Domovinskog rata o kojima je govorio akademik Davorin Rudolf. Akademik Rudolf je otvorio nekoliko tema među kojim je bilo i pitanje datuma nastanka Republike Hrvatske, o datumu početka Domovinskog rata, te o integrativnim faktorima bivše Jugoslavije ( Savez komunista, Josip Broz Tito i Jugoslavenska narodna armija – JNA), koji su se jedan po jedan urušili, a za njima se urušila i bivša država. Akademik Rudolf se osvrnuo i na svoje bogato diplomatsko iskustvo ( bio je ministar vanjskih poslova), te je nazočnim učiteljima i nastavnicima opisao hrvatski put u neovisnost i burno političko vrijeme s početka 1991. godine koje je prethodilo međunarodnom proglašenju Republike Hrvatske. O Strateškoj razini Domovinskog rata govorio je admiral Davor Domazet Lošo. Govorio je o šest strategija ( politička, kulturna, gospodarska, vojna, informacijska i diplomatska) Domovinskog rata. Nakon strategija admiral Domazet Lošo objasnio je šest hipoteza na kojima se temeljila strategija Domovinskog rata. Analizirao je prevladavajuću strategiju Srbije te zaključio da je hrvatska protustrategija nastala u Domovinskom ratu bila glavni čimbenik pobjede u ratu. Naredna je tema bio Vukovar odnosno bitka za Vukovar o kojoj su govorili dr. sc. Ante Nazor i vukovarski branitelji Tomislav Zadro i Predrag Mišić Peđa. Dr sc. Ante Nazor govorio je o uvodu u bitku, sukobljenim snagama, samom dijelu bitke, otporu hrvatskih branitelja, konačnom padu Vukovara, ratnim zločinima koji su počinjeni nad zarobljenim hrvatskim vojnicima i nad civilnim stanovništvom. Izuzetno su emotivni bili nastupi vukovarskih branitelja Tomislava Zadre, koji se osvrnuo i na ratni put svoga oca i brata Blage i Roberta Zadre koji su izgubili svoje živote u Vukovaru ( otac Blago) odnosno na Kupresu ( brat Tomislav), te Predraga Mišića Peđe koji se u Vukovaru borio protiv svoga brata. Temu Južno bojište obradili su mons. dr. sc. Želimir Puljić i brigadir Hrvatske vojske Eduard Batier. Govoreći o stanju u Crkvi i stanju među vjernicima u Domovinskom ratu na Južnom bojištu, mons. Dr. sc. Puljić istaknuo je bogatu korespondenciju koju je vodio s različitim crkvenim velikodostojnicima u kojoj je tražio pomoć za svoje župljane, ali i stanovnike dubrovačkog kraja uopće. Pisao je čak i papi Ivanu Pavlu II. te ga informirao o događajima na širem dubrovačkom bojištu. Brigadir Butijer je govorio o ciljevima operacije Južno boji te, o planiranju i združenoj akciji u kojoj su sudjelovale gardijske brigade Hrvatske vojske, vojna policija, Hrvatska ratna mornarica, hrvatska policija, postrojbe Glavnog stožera Hrvatske vojske te brojne pričuvne obrambene postrojbe. Posebno je obradio pomorski desant koji su po uzburkanom i nemirnom moru izvele na Cavtat postrojbe gardijskih brigada te potpuno iznenadile neprijatelja. Svoje je izlaganje o vojnim operacijama na južnom bojištu brigadir Butijer završio sa zaključcima o važnosti oslobađanja južnog dijela Republike Hrvatske.

Posljednje plenarno predavanje prvoga dana predavanja na temu Dokumenti o uzrocima Domovinskog rata održao je dr. sc. Ante Nazor

Na osnovu dokumenata i njihovih izvora vidljivo je da je riječ o kontinuitetu  velikosrpske politike kao uzroku Domovinskog rata. Radi se o izvorima iz 1939. godine, kada još nije bila uspostavljena NDH 8 Nezavisna Država Hrvatska) i kada ustaše nisu bile na vlasti. Na osnovu te dokumentacije može se zaključiti da sve ono što se dogodilo 1990. i 1991. godine u Hrvatskoj, praktično je bilo planirano 1939. godine, ista područja, isti razlozi i isti oni koji to podržavaju. Možemo kratko reći da je uzrok i cilj bio srpski narod u jednoj državi. U vrijeme akcija Bljesak i Oluja, zaplijenjeni su mnogi dokumenti koji jasno govore o tome što su bili ciljevi rata i na koji način su se ti ciljevi trebali realizirati. U drugom su dijelu dana profesorice Vesna Slaviček i Lili Host upoznale nazočne učitelje i nastavnike s kulturno – povijesnom baštinom Opatije, a snimljena je i milenijska fotografija broj 556. U suradnji s poznatim fotografom Šimom Strikomanom.

Drugi je dan također bio bogat plenarnim predavanjima. Temu Zdravstvo u Domovinskom ratu obradio je prof. dr. sc. Andrija Hebrang. Prof. Hebrang je iznio povijest Hrvatskog saniteta koji je nastao i prije samostalne Republike Hrvatske, kronologiju agresije na Republiku Hrvatsku, organizaciju saniteta tijekom Domovinskog rata, zadatke Hrvatskog saniteta u ratu. Istaknuo je i mnoštvo stručnih i znanstvenih radova te knjiga koji su proizašli iz iskustva liječnika u Domovinskom ratu. Vrlo je važna i evidencija poginulih i ranjenih vojnika i civila koju je na temelju identifikacije vodio Hrvatski sanitet. Slijedila su dva predavanja o vojnoredarstvenim akcijama. VRO (vojno redarstvena operacija) Maslenica bila je tema generala Mladena Kruljca. U predavanju je objašnjen uvod i cilj operacije, stanje pred operaciju, tijek bojnih djelovanja, iskustva i pouke te zaključak o akciji. U zaključku je general Kruljac naveo veliki borbeni moral Hrvatske vojske, da je akcijom Maslenica spojen sjever i jug Dalmacije, a Hrvatska vojska postala oružana sila spremna na izvršenje svih borbenih i drugih zadaća. Nakon generala Kruljca o VRO Bljesak govorio je general Marijan Mareković. U svojem je predavanju general Mareković objasnio stanje pred operaciju, događaje uoči operacije, pripremu i planiranje operacije, cilj operacije, smjerove napada i angažirane postrojbe, naveo je broj neprijateljskih snaga, tijek bojnih djelovanja. U zaključku je general Mareković naveo da je Hrvatska vojska operaciju planirala pomnije nego druge operacije. Izabrani su pogodni smjerovi i promišljeni manevar ostvaren je razmjerno visok tempo nastupanja, a već je prvi dan ostvaren plan operacije. Ubrzo je oslobođeno veliko područje zapadne Slavonije. Naredna tema imala je naslov Oluja i međunarodna zajednica, a predavač je bio general prof. dr. sc. Krešimir Ćosić. Na početku je general Ćosić iznio svoj ratni put, a potom pričao o odnosu Sjedinjenih Američkih Država prema Domovinskom ratu i akciji Oluja Govorio je i o raketnim sustavima te o balističkim raketama i njihovoj primjeni što je i prikazao u dva kratka video filma. General Željko Šiljeg je u temi Najvažnije operacije u BIH govorio o utjecaju ratnih operacija u Bosni i Hercegovini na Domovinski rat. Analizirao je demografsko i društveno političko stanje u Bosni i Hercegovini pred sam početak rata 1992. te odnos snaga između tri konstitutivna naroda (Hrvata, Srba i Bošnjaka). Nabrojio je i važne ratne operacije koje je Hrvatska vojska u razdoblju od 1992. do 1995.. dijelom vodila i na teritoriju Bosne i Hercegovine. Osvrnuo se i na srpsko – bošnjačke sukobe te sukobe između Hrvata i Bošnjaka. U svom je zaključku general Šiljeg naveo da je sukob u Bosni i Hercegovini završen samo u oružanom smislu. Popodnevni je dio seminara bio rezerviran za terensku nastavu odnosno posjet Pomorskom i povijesnom muzeju u Rijeci gdje je profesorica Iva Baraba upoznala nazočne učitelje i nastavnike sa spomen zbirkom Domovinskog rata. Treći su se dan seminara predstavili vrijedni učitelji i nastavnici koji su teme iz Domovinskog rata implementirali u svoju nastavu povijesti. Međuškolski projekt Domovinski rat odnosno rad sa svojim učenicima koji traje već pet godina predstavila je Natalija Bulić – Kuić, prof, zaposlena u OŠ Antunovac i OŠ Ernestinovo. U taje projekt osim učiteljice Bulić – Kuiić, uključena je i učiteljica povijesti Jasenka Štimac. Pun emocija i vrlo emotivan je projekt predstavila profesorica Zrinka Racić iz OŠ Ivana Brlić Mažuranić iz Strizivojne. Ona je u suradnji s profesoricom Mirom Racić iz OŠ Vladimira Nazora iz Đakova osmislila projekt Ukradeno – vraćeno djetinjstvo koji govori o ratu i ratnim strahotama očima djece. U Gimnaziji Matija Mesić iz Slavonskog Broda, tema izborne nastave iz povijesti bio je Domovinski rat čije je rezultate i učeničke radove predstavila nastavnica povijesti Ana Ramšak, a u rad je bila uključena i nastavnica povijesti Jelena Jakovljević.

Nakon vrijednih učitelja, stručnom su se skupu prezentirali predstavnici Viteškog alkarskog društva i Muzeja grada Sinja koji su nam ukazali na usku povezanost grada, viteške tradicije i Domovinskog rata budući da su mnogi od članova viteškog društva sudjelovali u obrani Hrvatske.

Na pozornici su se prvo pojavili Ante Tomašević u alkarskoj odori i Frano Vučemilović u odori alkarskog momka.. Hrvoje Markulin izvijestio o programu očuvanja kulturne i povijesne baštine Sinja i njezinu važnost kako za hrvatsku tako i za svjetsku kulturnu baštinu.

Boris Filipović-Ramljak predstavi je Muzej grada Sinja i njegov postav koji je u većini posvećen viteškom alkarskom natjecanju

Boško Ramljak je prisutnima predstavio okolnosti u kojima se Viteško alkarsko društvo našlo nakon izbijanja agresije na Hrvatsku. On se, kao i mnogi drugi članovi alkarskog društva aktivno uključio u obranu Hrvatske te je nosilac niza odlikovanja a u ratnim sukobima je i ranjen. Naglasio je viteštvo i čojstvo alkara te dužnost obrane Domovine što svaki alkar osjeća . Za kraj,istaknuo je da i važnost alkarskog pomlatka koji će naslijediti njih kao što oni nasljeđuju sinjske alkare već tri stotine godina. Posljednje predavanje ovog izrazito sadržajnog stručnog skupa bilo je Žene u Domovinskom ratu od strane Udruge medicinskih sestara iz Domovinskog rata

Ljerka Pavković je u ime Udruge medicinskih sestara i tehničara iz Domovinskog rata upoznala prisutne o teškim i tragičnim situacijama u kojoj su se našle mnoge medicinske sestre,tehničari i drugo osoblje koji su se zatekli u prvim danima Domovinskog rata u bolnicama napadnutih gradova. Upoznala nas je i s radom njezine Udruge koja je proistekla iz potrebe da i oni steknu braniteljska prava. Navedeni su primjeri bolnica u Lipiku i Pakracu koje su poslije vukovarske bolnice doživjele najviše razaranja. Za kraj, prikazan je dvanaestominutni film napravljen od isječaka ratnih snimaka Lipika za vrijeme opsade. Strahote s kojima se osoblje bolnice susretalo te nemogućnost pružanja adekvatne pomoći u ratnim zbivanjima bile su njihova svakodnevnica . Pojedini djelatnici stradali su izvršavajući svoje radne zadatke. Posebno je istaknuta priča o poginulom tehničaru Ivanu Klaiću Mihi koji je smrtno stradao prilikom opsade Lipika 4.listopada 1991.g.

 

 

Prekretnice Domovinskog rata – izvješće sa stručnog skupa
Tagged on:                                 

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *