Projekt Learning a History that is not yet history

U Sarajevu je od 21 do 23. travnja u organizaciji Eurocli-ja i Euroclio – HIP-a ( Udruge nastavnika povijesti Bosne i Hercegovine) održan seminar u sklopu projekta Learning a History that is not yet history. Riječ je o projektu koji je okupio učitelje, nastavnike i edukatore povijesti iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Srbije. Drugi je to seminar na temu: Kako poučavati kontroverzne teme u nedavnoj povijesti?, nakon što je prvi seminar na istu temu održan u Den Haagu krajem siječnja 2017.

Prvog su dana učitelji i nastavnici povijesti sudjelovali u radionicama i panel diskusijama na temu: Zašto učitelji povijesti moraju aktivno surađivati pri obradi tema iz devedesetih godina dvadesetog stoljeća u Bosni i Hercegovini? U razgovorima su sudjelovali Njegova Ekselencija Martin Pammer, veleposlanik Republike Austrije u Bosni i Hercegovini, Olaf Deussen, politički savjetnik Europske delegacije u Bosni i Hercegovini, Jadranka Mihić, predstavnik Bosne i Hercegovine pri Europskoj uniji, Almir Alić, predstavnika Outreach programa iz Sarajeva i Aleksandra Krstović, predstavnik OSCE misije u Bosni i Hercegovini. Zanimljivu i vrlo angažiranu raspravu u kojoj su sudjelovali i nazočni učitelji i nastavnici moderirali su Mire Mladenovski, potpredsjednik Eurocli-ja, Edin Radušić, predsjednik Udruge Nastavnika povijesti Bosne i Hercegovine i Bojana Dujković-Blagojević iz Udruge Nastavnika povijesti Bosne i Hercegovine.

U zaključku je istaknuto da postoje političke i društvene zapreke za zajednički rad učitelja povijesti u Bosni i Hercegovini, naglašena je pomoć raznih udruga civilnog društva, važnost zajedničkih seminara učitelja i nastavnika te je dana potpora, ali i ponuđena određena rješenja od strane govornika za zajednički rad koji će pridonijeti boljem razumijevanju nedavnih događanja u Bosni i Hercegovini. Velika je odgovornost učitelja koji bi se u budućnosti, osim multiperspektivne edukacije učenika trebali suočiti i s negativnim javnim diskurzom koji vlada u Bosni i Hercegovini, ali i šire.

Drugi su dan seminara bili organizirana tri okrugla stola poslije kojih su slijedile radionice za učitelje i nastavnike. Na prvom je okruglom stolu bilo govora o socijalnom i kulturnom dijalogu u civilnom društvu kada se govori o temama iz ratova devedesetih godina na prostoru bivše Jugoslavije. Moderatori Jelena Krstić iz Fonda za humanitarno pravo iz Beograda i Aleksandra Bogdanovska iz Centra za nenasilnu akciju Beograd – Sarajevo. Fond za humanitarno pravo pomaže post-jugoslavenskim društvima da uspostave vladavinu prava i prihvate naslijeđe masovnog kršenja ljudskih prava, kako bi se utvrdila krivična odgovornost za počinitelje, zadovoljila pravda i onemogućilo ponavljanje zločina. Centar za nenasilnu akciju radi na izgradnji trajnog mira na prostoru bivše Jugoslavije kroz promociju kulture nenasilja, dijaloga i izgradnje povjerenja među pojedincima i grupama.

O muzejima i muzejskoj edukaciji te percepciji muzeja u javnosti govorili na drugom okruglom stolu su Denis Detling, ravnatelj Muzeja Slavonije iz Osijeka i Elma Hasimbegović, ravnatelj muzeja Bosne i Hercegovine iz Sarajeva.

Neformalno učenje i kultura sjećanja bila je tema trećeg okruglog stola koji su moderirali Nicolas Moll iz Memory Laba i Kerim Somun, koordinator projekta Historija, Historija, Povijest koji je pokrenula Kuća Anne Frank iz Amsterdama. Memory Lab je platforma koja povezuje razne institucije i organizacije koje djeluju na memorijalnim mjestima i spomen područjima Zapadne Europe i Zapadnog Balkana. Projekt Historija, Istorija, Povijest – Pouke za sadašnjost pokrenula je Kuća Anne Frank 2015. godine u suradnji s lokalnim partnerskim organizacijama iz Hrvatske (Hrvatska edukacijska i razvojna mreža za evoluciju sporazumijevanja – HERMES), Bosne i Hercegovine (Inicijativa mladih za ljudska prava – YIHR i Humanost u akciji – HIA), Srbije (Otvorena komunikacija – OK) i Makedonije (Obrazovni forum mladih – MOF). Projekt se zasniva na misiji Kuće Anne Frank, neovisne organizacije kojoj je povjerena briga o mjestu gdje se Anne Frank skrivala za vrijeme Drugoga svjetskog rata i gdje je napisala svoj dnevnik. Organizacija potiče na razmišljanje o opasnostima antisemitizma, rasizma i diskriminacije te o važnosti slobode, jednakih prava i demokracije u cijelom svijetu.

Nakon okruglih stolova na redu su bile radionice u kojima su sudjelovali učitelji i nastavnici iz Bosne i Hercegovine Crne Gore, Hrvatske i Srbije. Na radionicama su analizirani povijesni izvori koji su prikupljeni na prijašnja tri sastanka koji su održani u Zagrebu i Zemunu tijekom 2016., i Banjaluci u ožujku 2017. Godine. Nakon analize prikupljenih izvora se razgovaralo o sadržaju projekta te o načinu izgleda buduće mrežne stranice pri kojoj će se formirati repozitorij prikupljenih povijesnih izvora koji će služiti za stjecanje znanja o ratovima devedesetih u bivšoj Jugoslaviji.

Posljednji su dan seminara nazočni učitelji i nastavnici posjetili Muzej ratnog djetinjstva u Sarajevu. Muzej ratnog djetinjstva otvoren je u  siječnju 2017. godine. U njemu je predstavljena kolekcija osobnih predmeta, priča, audio i video svjedočenja, fotografija, pisama, crteža i drugih dokumenata koji dočaravaju jedinstveno iskustvo odrastanja u ratu.

Igor Jovanović

 

 

 

 

 

 

.

 

Povijest koja još nije povijest
Tagged on:                                     

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *