Objavljen je priručnik za nastavu povijesti autora Gorana Đurđevića koji sadrži 4 radionice iz povijesti 20. stoljeća za osnovnu i srednju školu.

Download priručnika: prirucnik_nastava_povijesti

(Iz predgovora)

Unatoč tomu što je u svjetskoj historiografiji danas već izvjesno da ozbiljni pristup bavljenju poviješću zahtijeva  multidisciplinarni i multiperspektivni pristup te da poštivanje tradicionalnih istraživačkih standarda priznatih u historiografiji nije dostatno kako bismo došli do dubljih i sveobuhvatnijih spoznaja o određenim povijesnim razdobljima, poučavanje povijesti u okviru hrvatskog obrazovnog sustava te nove uvide redovito zanemaruje. No, zahvaljujući trudu određenog broja profesora i nastavnika, primjena novih postupaka u metodici nastave povijesti koja ima za cilj učenike od pasivnih primatelja informacija učiniti aktivnim sudionicima u donošenju zaključaka, događa se bar u nekim učionicama. Ove su radionice  namijenjene njima.

Priručnik koji smo ovom prilikom odlučili tiskati kako bismo dali svoj doprinos unaprjeđenju nastave povijesti, temelji se na materijalima prikupljanim godinama. Dio materijala odnosi se na zbirku osobnih sjećanja na ratove i druge oblike političkog nasilja od ‘41 do danas koja je prezentirana na internetskoj stranici Osob na sjećanja na ratove i druge oblike političkog nasilja od 1941. godine do danas. Prikupljanjem osobnih sjećanja nastojali smo istražiti suštinu i dublje razloge koji su rezultirali ratnim sukobima do kojih je došlo 90-ih na većem dijelu prostora bivše Jugoslavije. Naš interes prvenstveno je bio usmjeren na sjećanja ljudi koji nisu bili na pozicijama moći s kojih su mogli bitno utjecati na politička zbivanja, već su u vihoru rata najčešće figurirali kao tzv. pasivna većina, koja u većoj ili manjoj mjeri slijedi ideologije koje im se nameću. Snimljena su sjećanja kazivača i kazivačica koji pripadaju različitim društvenim skupinama, potječu iz različitih krajeva Hrvatske, a neki od njih svjetonazorski se nalaze na dijametralno suprotnim pozicijama. Odlučili smo se na korištenje metode usmene povijesti koja se kao znanstvena disciplina počela etablirati relativno kasno, 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća, jer smatramo da ona donosi bitnu „dodanu vrijednost“ u znanstveno istraživanje.

Maja Dubljević, urednica publikacije

Poveznice:

https://www.documenta.hr/

https://licaotpora.hr/

 

Kako kreativno pristupiti nastavi povijesti
Tagged on:                             

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *